Kada biramo knjigu, cilj nam je uskladiti interes, raspoloženje i vrijeme koje imamo na raspolaganju. Umjesto nasumičnog kupovanja, pristupamo odabiru kao kratkom procesu u nekoliko jasnih koraka. Tako smanjujemo šansu da knjiga ostane nedovršena na polici.
Prvo definiramo što zapravo tražimo: zabavu, učenje, inspiraciju ili opuštanje. Zapišemo jednu do dvije teme koje nas trenutno najviše privlače i koliko stranica realno možemo pročitati tjedno. Ova početna provjera pomaže da žanr i format odmah dođu u fokus.
Zatim biramo okvir žanra, ali ostavljamo malo prostora za iznenađenje. Ako želimo sigurnu opciju, uzmemo žanr koji nam je već ranije odgovarao; ako želimo promjenu, odaberemo blizak žanr (npr. iz krimića u triler ili iz publicistike u memoare). Kao tim preporučujemo da u startu suzite izbor na tri naslova.
Kad su u pitanju recenzije i ocjene, gledamo ih kao signal, a ne presudu. Provjerimo nekoliko izvora i tražimo ponavljajuće komentare o stilu pisanja, tempu i likovima. Posebno pazimo na recenzije čitatelja sličnog ukusa, jer su nam najkorisnije za procjenu.
Kod klasične književnosti danas, postavimo pitanje: želimo li originalni tekst ili suvremeni prijevod i popratne bilješke. Klasična djela mogu biti iznenađujuće aktualna, ali razlike u jeziku i ritmu traže malo strpljenja. Ako tek ulazimo u klasike, biramo kraća djela ili izdanja s uvodom koji daje kontekst.
Sljedeći korak je odabir formata: tiskano ili digitalno. Kod digitalnih knjiga i e-čitača procijenimo gdje najčešće čitamo, kako nam odgovara veličina slova i trebamo li označavanje i bilješke. Ako putujemo ili čitamo u pauzama, e-čitač često olakšava kontinuitet.
Za preporuke za čitanje koristimo pravilo “jedna poznata, jedna nova”: jedan naslov iz provjerenog kruga i jedan izvan njega. Pratimo popise čitateljskih klubova, knjižnica i uredničke izbore, ali ih filtriramo prema vlastitim kriterijima. Tako dobivamo svježinu bez prevelikog rizika promašaja.
Ako biramo knjige za mlade čitatelje, gledamo dobnu primjerenost, ali i interese, humor i razinu složenosti jezika. Pomaže pročitati nekoliko stranica kako bismo vidjeli je li stil dovoljno dinamičan i razumljiv. U praksi često bolje prolaze knjige koje nude jasan zaplet i kratka poglavlja.
Kod svjetskih bestselera prvo provjerimo zašto su postali popularni: tema, tempo, trend ili autorov prethodni rad. Bestseller može biti odličan izbor za lakše čitanje i razgovor s drugima, ali ne mora odgovarati svačijem ukusu. Zato usporedimo opis radnje s onim što inače volimo i odlučimo bez pritiska.
Za knjige za učenje jezika biramo razinu koja je mrvicu iznad trenutnog znanja, ali ne toliko da umara. Tražimo izdanja s rječnikom, bilješkama ili paralelnim tekstom, te kratke priče ili prilagođene romane za stabilan napredak. Za poeziju za početnike krenemo s kraćim zbirkama i pjesmama jasne slike, a kod publicistike, eseja ili povijesti biramo autore koji navode izvore i pišu razumljivo, uz pregled sadržaja prije kupnje.